DUBROVNIK DIGEST >> PRIRODA

PRIRODA >> Nacionalni park Mljet


Nacionalni park Mljet

[ View map ]

Nacionalni park Mljet nalazi se na sjeverozapadnoj strani istoimenog otoka. Najpoznatiji je po svoja dva jezera – Velikom i Malom – jedinstvenim geografskim fenomenom za Mediteran. Doduše danas ta jezera nisu prava, jer su spojena s morem, pa su slana, ali nekoć su bila jezera sa slatkom vodom koja su se s vremenom potopila i spojila s morem.

 

Još je veća atrakcija otočić Sveta Marija na Velikom jezeru – velik svega 120 puta 200 metara – pa se za taj otok može reći da je jedini otok na svijetu koji se nalazi unutar drugog otoka. Na tom su otočiću, benediktinci još u 12. stoljeću podignuli samostan, a kasnije su nadogradili crkvu i utvrdu. Dobar dio Nacionalnog parka Mljet, sve do Drugog svjetskog rata bio je u vlasništvu Crkve. Pobjedom partizana i maršala Tita, sve se nacionalizira, Crkva ostaje bez imovine, pa se u samostanu na otočiću svete Marije otvara hotel.

 

Još je jedna zanimljivost vezana uz Tita i Mljet. Naime, jezera su spojena s morem na mjestu koje se zove Veliki most. I zaista, nekoć se tu nalazio most, ali je srušen kako bi Tito sa svojom jahtom mogao uploviti u Veliko Jezero. Mjesto gdje se spaja Veliko s Malim jezerom zove se Mali most, a duboko je svega pola metra, tako da se ne može proći s većim plovilom. U vrijeme benediktinaca, Veliki most bio je uži nego danas, a oni su na tom mjestu napravili mlinicu koja je pokretana morskom strujom za vrijeme izmjena plime i oseke, a služila je za proizvodnju soli, pa se obližnje mjesto i danas zove Soline. Struja u Malom jezeru je puno slabija, a najdublje mjesto je 29 metara (u Velikom jezeru najdublje mjesto ima 46 metara).

 

 

U jezerima nikad nema valova, pa ako se odlučite ovdje doći vaši mališani se mogu kupati i kad puše vjetar. Zbog nedostatka valova, gusta šuma raste sve do jezera. Mljet je najšumovitiji hrvatski otok i jedan od najočuvanijih na cijelom Mediteranu. Sredozemlje je nekad bilo šumovito područje, ali česti požari uništili su većinu šuma. Mnoge mljetske biljke su endemske poput dubrovačke zečine, jupiterove brade ili drvenaste mlječike.

 

Što se pak životinjskih vrsta tiče, zanimljivo je spomenuti da je Mljet sve do 20. stoljeća bio prepun zmija otrovnica (vrsta poskok) od kojih je često stradavalo domaće stanovništvo (prema legendi od zmije na Mljetu je nastradao i sveti Pavao). Početkom 20. stoljeća na Mljet je donesen indijski mali mungos koji je u potpunosti istrijebio zmije, ali zbog njega danas ima manje divljači, a često napada kokoši. Od divljači na Mljetu ćete naići na divlje svinje, jelene, muflone, zečeve...

 

More oko Mljeta bogato je ribom, a prije je prostor Nacionalnog parka Mljet bio stanište sredozemne medvjedice koja je danas izuzetno rijetka.

 

U Nacionalnom parku Mljet ima prilično naselja od kojih svakako vrijedi spomenuti Polače i Pomenu koji se nalaze na sjevernoj strani otoka u velikim zaklonjenim uvalama. Upravo zbog toga su stari Rimljani u Polačama (i zbog izvora vode) napravili naselje s poznatom rimskom palačom koja je očuvana sve do današnjih dana. Palača u Polačama treći je najočuvaniji rimski spomenik na hrvatskoj obali Jadrana odmah poslije Arene u Puli i Dioklecijanove palače u Splitu. Osim palače, na istoj lokaciji otkrivene su terme gdje su se Rimljani kupali i provodili slobodno vrijeme mažući se sjajnim mljetskim maslinovim uljem. Ako budete ronili ovom prekrasnom uvalom nemojte se iznenaditi ako naiđete na rimske amfore.

 

Nevjerojatno je da jedina cesta prema zapadnom dijelu otoka prolazi kroz rimsku palaču. Ponekad autobusi imaju velikih problema za proći kroz vrata palače, a jednom prilikom veliki kamion prolazeći tim putem razvalio je dobar dio palače. Svojedobno je u Jugoslaviji postojala ideja da se palača u potpunosti rekonstruira i da se tu smjesti veliku muzej, ali novac koji se je skupio preusmjeren je 1979. u sanaciju Dubrovnika i Kotora koji su stradali u velikom potresu.

 

Nacionalni park Mljet svakako vrijedi vidjeti zbog nevjerojatne prirode i raznih kulturno-povijesnih znamenitosti. Na Mljet možete doći trajektom ili katamaranom iz Dubrovnika, ili trajektom iz Prapratnog na Pelješcu. Mi vam preporučamo da svakako idete s automobilom, jer Mljet nije malen, a osim Nacionalnog parka, ima se puno toga za vidjet. Što se samog parka tiče, tu je promet automobilima zabranjen, pa možete iznajmiti bicikle ili neka druga vozila. No iako se odlučite prošetati, nećete zažaliti. Šetnice prolaze kroz gustu šumu, a spuštaju se sve do jezera.

 

Ako nemate automobil, iz Dubrovnika hidrogliserom možete doći u Polače odakle je organiziran prijevoz autobusom do najzanimljivijih detalja u Nacionalnom parku. Linija Prapratno-Mljet puno češće prometuje od linije Dubrovnik-Mljet. Prapratno je od Dubrovnika udaljeno šezdesetak kilometara zapadno, a nalazi se blizu Stona.

 

S obzirom da se vrijeme polazaka trajekta često mijenja najbolje vam je vidjeti na stranicama Jadrolinije vrijeme prometovanja. Također, o Nacionalnom parku Mljet možete više saznati na ovom linku.

 



more texts