DUBROVNIK DIGEST >> STARI GRAD

STARI GRAD >> Lazareti


Lazareti

[View map]

U srednjem vijeku Azijom i Europom harale su epidemije neizlječivih bolesti od kuge do malarije. Zbog pomorske trgovine ni Dubrovnik nije bio pošteđen epidemija. Kuga je 1527. godine u jednom naletu progutala čak 20 tisuća života. Jednog brijača po imenu Andrija, za kojeg se smatralo da je kugu donio iz Ancone u Dubrovnik, dubrovačka vlast je mučila, te naredila da se veže za kola, vuče po gradu i štipa užarenim kliještima dok ne izdahne.

 

No epidemije su harale i puno prije. Dubrovnik je već 1377. donio uredbu prema kojoj je svatko tko je boravio u inozemstvu morao provesti 40 dana na jednom od obližnjih otoka. Bila je to prva takva odluka u svijetu, pa se karantena danas smatra izvornim dubrovačkim izumom. Tek ako bi se pokazalo da je osoba zdrava, bila bi puštena u grad. Uvjeti na tim otocima bez krovova nad glavom bili su gotovo jednako pogubni kao i sama bolest, pa je vlast odlučila napraviti na plaži Danče nekoliko drvenih kućica i crkvu s grobljem. Prostor gdje su boravili okuženi bio je opasan visokim zidom kako ne bi mogli pobjeći. Grobari koji su se brinuli za pokop bolesnih obavljali su vjerojatno najteži posao u povijesti Republike. Ne samo da su svakodnevno bili izloženi zaraznim bolestima, već su morali jako paziti da im slučajno s mrtvačkih kola ne padne komad tkanine ili nešto slično, a nisu smjeli dolaziti ni među zdrave ljude. Tako su dvojica grobara Mihoć Marković i Živan Pupak kažnjeni, jer su nakon obavljenog posla kročili među zdravu populaciju. Obješeni su na mjestu koje se još uvijek naziva Vješalima, a danas se tu nalazi parking poviše Danača.

 

Naposljetku i prostor Danača je bio malen, pa je 1627. odlučeno da se kraj istočnog ulaza u grad naprave Lazareti gdje će boraviti ljudi i roba prije ulaska u grad. Koliko su se bojali epidemija najbolje svjedoči činjenica da su za vrijeme jednog haranja bolesti, čelni ljudi grada pobjegli u Zaton ostavivši ga na upravljanju desetorici plemića. Devet ih je umrlo, a jedina osoba koja je upravljala gradom za vrijeme kuge bio je 83. godišnji Marin Restić.

 

Zanimljivo da su Dubrovčani u to vrijeme kugu liječili octom i kiselim mlijekom. Smatrali su da kiselo mlijeko olakšava bolove, a da uzročnici bolesti ne mogu preživjeti u octu. Sveukupno je Dubrovnik haralo više od 50 epidemija koje su usmrtile preko 100 tisuća ljudi. Da nije bilo Lazareta, brojka bi zasigurno bila i znatno gora.

 

Danas  se ovaj prostor koristi u zabavne, ugostiteljske, kulturne i druge turističke svrhe. Organiziraju se koncerti, plesovi, razne radionice.



more texts