DUBROVNIK DIGEST

Hrvatski specijaliteti

• Tweet

Predstavljamo vam nekoliko autentičnih hrvatskih specijaliteta kakve, zbog geografskih karakteristika, nećete naći nigdje na svijetu. Stoga ako želite probati nešto zaista autentično i nesvakidašnje, odlučite se za ponešto iz našeg izbora. Naravno nemojte preskočiti ni ribu na gradelama, svježe povrće, brudete, žabe i jegulje u Neretvi, kamenice u Stonu i ostalu autentičnu hrvatsku kuhinju koju ponajprije krasi domaća ekološka proizvodnja bez pesticida, aditiva i konzervansa.

 

 

Paški sir

 

Paški sir najkvalitetniji je hrvatski sir. Proizvodi se na otoku Pagu od mlijeka autohtone paške ovce. Posebnost paškog sira očituje se u flori otoka Paga, koja je zbog jakih udara vjetra bure s Velebita, oskudna, a opet izrazito bogata raznim aromatičnim biljem. Ista ta bura, podiže more i sol koje se taloži po biljkama koje ovce svakodnevno jedu. Stoga je i sir nevjerojatnog i posebnog okusa kakvog nigdje nećete naći. Paški sir se dijeli na mladi i stari. Mladi je onaj koji dozrijeva do godinu dana, a prepoznat ćete ga po blagom, slankastom okusu i svijetloj boji. Stari paški sir je tvrđi, tamniji i pikantnijeg okusa. Bez obzira radi li se o mladom ili starom siru, gurmanski užitak je zajamčen. Mladi sir odlično ide uz dalmatinski pršut ili slavonski kulen dok stari nevjerojatno paše uz domaće crno vino. Paški sir nosi oznaku izvorno hrvatsko.

 

 

Drniški pršut

 

Iako su svi dalmatinski pršuti sjajnog ukusa, onaj iz Drniša je ipak poseban. I on, kao i paški sir, nosi oznaku izvorno hrvatsko. Drniški pršut sjajnog je okusa zbog stoljetne tradicionalne proizvodnje. Postupak proizvodnje počinje trljanjem krupne, sitne i srednje morske soli na meso buta. Potom se dimi na vatri napravljenoj od grabovine, hrastovine i bukve pazeći da u drvima nema smole. Pršuti na dimu ostaju oko dva mjeseca sve dok ne dobiju prepoznatljivu bakrenu boju. Potom se postavljaju u specifične klimatske prostorije za provjetravanje, gdje se ventaju na buri i jugu, te polako zriju. Za spontanu pretvorbu svinjskog buta u jedinstveni drniški pršut potrebno je između 12 i 18 mjeseci. Kad je gotov odlikuje se umjerenom slanšću i okusom blago dimljenog mesa. Ne sadrži nikakve konzervanse i aditive.

 

 

Slavonski kulen

 

Slavonski kulen je hrvatski orginalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem na dimu svinjskog crijeva koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena. Ovaj je proizvod obilježio povijest, tradiciju i kulturu življenja u Slavoniji. Stoga je uvršten u listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske. Kulen postupkom dimljenja ne gubi ništa od svojih nutritivnih svojstva, pa je stoga specifične boje, mirisa i okusa. Proces proizvodnje traje najmanje 9 mjeseci. Dva kulena imaju oznaku izvorno hrvatsko: Baranjski kulen tvornice Belje i Slavonski kulen koji proizvodi tvornica Mesoprerada.

 

 

Istarski tartufi

 

Istarski tartuf je, kako kažu, zlata vrijedan gurmanski dragulj. Ta podzemna gljiva jako dobro uspijeva u Istri i smatra se jednim od vrhunaca hrvatske kuhinje. Istarski tartufi koriste se na razne načine u gastronomiji – posipaju se po tjestenini, mesu, ribi. Od njega se rade umaci, ali zanimljivo i – deserti. Torte, sladoledi i slične slatke stvari. Tartufi se dijele na bijele i crne. Zanimljivo da je u Istri nedaleko Motovuna pronađen najveći tartuf na svijetu – težak 1,3 kilograma – i kao takav ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda. Tartufi obično rastu u vlažnom tlu po šumama nedaleko od rijeka. U istri ih iskopavaju posebno utrenirani psi. Istraski tartufi su jedni od najnagrađivanijih u svijetu. Mnogi ih smatraju boljim od talijanskih.

 

 

Štrukli

 

Štrukli su autentično hrvatsko jelo koje dolazi iz okolice Zagreba. Rade se od domaćeg tijesta i sira, a mogu biti slatki ili slani, ovisno o željama. Također, neki ih kuhaju, a neki peku. Poslužuju se kao predjelo, u juhama, kao samostalno malo jelo ili desert. Postoje štrukli koji se pune i nekim drugim sastojcima osim sira. Recimo kao špinat, ali mogu ići i neki drugi sastojci.

 

 

Dalmatinska pašticada

 

Tradicionalna dalmatinska pašticada uvrštena je na popis jela gastronomske baštine Hrvatske. Spravlja se od posebnog goveđeg mesa zvanog frikando. Nije ju najjednostavnije napraviti, ali mi vam svejedno donosimo recept. Potrudite se malo, zaista se isplati.

 

 

Jela ispod peke

 

Peka je tradicionalni način spravljanja jela u Dalmaciji. Jela ispod peke kuhaju se na žaru, a na ovaj način se spravljaju češće meso i povrće, i rjeđe riba osim hobotnica i lignji. Obično se vatra pali na ploči kamenog roštilja i kad se skupi dovoljno žara može se početi peći. U plitku okruglu padelu slažu se meso ili riba, povrće i začini te se zatim poklope pekom koja može biti izrađena od debljeg lima, gline ili gusa zvonastog oblika. Peka se potom prekrije žarom, a okolna vatra se mora držati u pripravnosti u slučaju da se žar počne hladiti. Osim teletine, janjetine, piletine, hobotnice i lignji ispod peke se radi i kruh koji je posebnog ukusa i kvalitete.