DUBROVNIK DIGEST

Dubrovački kurioziteti

• Tweet

·  U vrijeme Dubrovačke Republike na snazi je bila odredba koja je za vrijeme puhanja juga zabranjivala donošenje važnih političkih odluka. Tereza Buconić Gović o tome piše „“On je sam od sebe kazna, a misao je klonula, životna radost istječe kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samog po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!” Ako se ikad zateknete u Dubrovniku po jakom jugu, vidjet ćete da je odredba bila potpuno na mjestu.

 

·  Jedina osoba kojemu je Dubrovnik podignuo spomenik bio je pomorac Miho Pracat, koji je cijelo svoje bogatstvo ostavio u dobrotvorne svrhe. Republika nije dizala spomenike nikome, osim svecima i drugim nadnaravnim bićima, jer je smatrala da nitko nije poviše samog grada. Spomenik ovom znamenitom pučaninu podignut je u dvorištu Kneževa dvora gdje i danas stoji. Kip se vidi u šestoj epizodi druge sezone serije Igra Prijestolja u sceni s Kraljem začina u gradu Qarthu, snimanoj u Rektorovoj palači u Dubrovniku.

 

· Dubrovnik je u 15. stoljeću imao oko 40 tisuća stanovnika (pod Dubrovnik se tada računao prostor od Prevlake do Orebića) i bio je jedan od najvećih gradova Europe. Za usporedbu, London je imao oko 50 tisuća, a Firenca oko 100 tisuća.

 

· Dubrovačka Republika među prvima je priznala neovisnost SAD-a. Neki povjesničari kažu i prva.

 

· Dubrovnik je imao malo kolonija,a zanimljivo da je jedna bila u indijskom mjestu Gandaulim kod Stare Goe. I dan danas tamo postoji crkva sv. Vlaha. Dubrovčani su dospijeli u Aziju kako bi Indijce poučavali brodogradnji. I današnji stanovnici su većinom katolici.

 

· Giovanni Angelo Medici iz Milana bio je nadbiskup Dubrovnika od 1545. do 1553., a 1560. proglašen je papom. Uzeo je ime Pio IV.

 

· Prilikom gradnje kule Minčeta 1464. godine nedostajalo je kamena, pa je naređeno da svatko tko dolazi u grad sa sobom mora ponijeti jedan kamen sukladno svojoj tjelesnoj konstituciji.

 

· Na Slavoluku pobjede u Parizu stoji kako je general Marmont 31. siječnja 1808. ukinuo Dubrovačku Republiku i svojeg generala proglasio 'dubrovačkim vojvodom'.

 

· Poput grčke Ilijade, i Dubrovnik ima svoje humanističko djelo o njegovoj povijesti i postanku nazvano Raguseida. Napisana je u 15. stoljeću, a pisao ju je Gian Mario Philelfo. Naravno, knjiga nije nastala prema povijesnim činjenicama, nego mitovima. Tako je prema legendi, Dubrovnik osnovao Rago, prema kojemu je grad dobio naziv Ragusa.

 

·  Na ploči ugrađenoj u zapadni zid trijema Kneževog dvora stoji natpis da je grčki bog medicine i zaštitnik liječnika Asklepije (Eskalup) rođen u Dubrovniku. Vjerojatno ova činjenica nije točna, već su spletom okolnosti Eskalupa povezali s Dubrovnikom preko rimskog imena za Cavtat – Epidaurus. Bilo kako bilo, natpis da je Eskalup rođen u Dubrovniku još uvijek krasi Knežev dvor.

 

·  Dubrovnik je u srednjem vijeku bio važno špijunsko središte. Pošto su stari Dubrovčani bili dobri i s Turskom i sa Zapadom, s obje strane su špijuni dolazili u Dubrovnik kako bi saznali što misli ona druga strana. Zanimljivo je da je dubrovački knez Marin Zamanja ujedno bio špijun španjolskog kralja Karla V dajući mu važne informacije o turskom sultanu.

 

·  Od 4. travnja 1911. do početka Prvog svjetskog rata s tvrđave Lovrijenac svaki dan je pucao top označujući podne. 

 

·  Od prestanka vlasti Mletaka u Dubrovniku i odlaska njihova posljednjeg kneza 1358. godine, pa sve do ukinuća Dubrovačke Republike 1808. godine, Dubrovnik je imenovao točno 5366 kneževa. Zanimljivo, većina njih spavala je u kneževoj sobi koja se nalazila poviše skladišta baruta. Dva put je došlo do eksplozije u kojoj je oštećen Knežev dvor. Poslije je barut odnesen na drugo mjesto.

 

·  Na Siciliji postoji grad istog talijanskog imena kao Dubrovnik – Ragusa. Tu ne prestaju sličnosti. Naime, i Dubrovnik i Ragusa su pod zaštitom UNESCO-a, a u 17. stoljeću ih je pogodio katastrofalan potres u razmaku od nekoliko desetljeća. Danas su Ragusa i Dubrovnik gradovi prijatelji.

 

- Većina Dubrovčana koji prate nogomet navija za Hajduk iz Splita. Povodom stotog rođendana kluba, 2011. godine, u 19 sati i 11 minuta zapaljene su baklje na dubrovačkim zidinama.